Palače

1. PALAČA GALBIJANI
Palača Galbijani se nadovezuje prema jugu na palaču Šižgorić. Na mjestu današnje palače bile su gotičke kuće i ulica koja je prolazila na istočnoj strani ispod današnjeg vo1ta. Kuća je u vrjeme baroka doživjela radikalnu rekonstrukciju i nadogradnju. Iz gotičke faze (prva polovica 15. stoljeća) sačuvana su vrata u slijepoj ulici na istočnoj fasadi . Na zidovima kuće sačuvani su dijelovi gotičkih otvora. Djelomično je sačuvana gotička bifora na sjeverozapadnom zidu palače. Dio palače prema moru završava terasom pokrivenom trostrešnim krovom (altana). U prizemlju su još jedna sačuvana gotička vrata iz prve pol 15. stoljeća.

2. PALAČA ŠIŽGORIĆ
Na mjestu današnje palače Šižgorić u srednjem vijeku je bila gotička građevina. Od gotičke građevine ostala su ulazna vrata u dvorište sa zapadne strane te dijelovi nekadašnjih gotičkih otvora ugrađenih u zidove današnjeg objekta. Palača je današnji oblik dobila u barokno vrijeme. Organski je vezana uz susjednu palaču Galbijani.

3. PALAČA ROSSINI
Palača je stilski vrlo slojevita. Romaniku (11.-13. stoljeće) predstavljaju portal i prozori prvog kata na istočnom i južnom pročelju. U gotičkoj fazi (15. stoljeće) palača dobiva reprezentativni južni portal s grbom u luneti. Tada je na dijelu prvog kata napravljen reprezentativni salon natkriven gotičkim drvenim stropom. Palača je radikalno obnovljena i završena u baroku tijekom 17. stoljeća kada dobiva današnji oblik.

4. PALAČA JEŽINA
Kuća Ježina građena je i pregrađivana  od 15. do 19. stoljeća. Ima istaknuto urbanističko značenje kao uglovnica u sklopu kuća koja sa sjeverne i zapadne strane formira trg pred katedralom sv. Jakova. Na južnom reprezentativnom pročelju nalazi se renesansni portal kao glavni ulaz u kuću kojim se prolazi kroz unutrašnje dvorište s renesansnom bunarskom krunom i stubištem. Pored kasnogotičke trifore na 1. katu istog pročelja, nalazi se jedan gotički prozor  iznad, te renesansni prozori. Na trećem katu u unutrašnjosti zgrade nalaze se rezbarene gotičke drvene grede u više reprezentativnih prostorija.

5. PALAČA PELLEGRINI-TAMBAČA
Veliku  palaču nazvanu po plemićkoj obitelji Pellegrini stilski karakteriziraju odlike renesanse (16.st.) i baroka (17.-18.st.). Nastala je spajanjem nekoliko srednjovjekovnih kuća u jedinstveni prostor, a  dijelom je izgrađena na srednjovjekovnim gradskim obrambenim bedemima (15.st.). Tzv. kula Tambača oslanja se na stup složen iz kamenih blokova na kojemu se nalazi zanimljiv detalj, u bijeloj mramornoj pločici umetnut  križ crvene boje. Pod kulom je nadsvođeni prolaz u kojem je očuvan barokni portal s drvenim vratnicama te bogato ornamentiranom željeznom rešetkom.

6. PALAČA DRAGANIĆ
Palača je nastala spajanjem više srednjovjekovnih kuća. Gotička faza je vrlo značajna i tada  palača dobiva reprezentativne drvene stropove na drugom katu. Gotički prozori (15. stoljeće) prezentirani su kao spolije na južnom pročelju. Zapadni ulaz u zgradu predstavlja vrsni renesansno-barokni portal. Palača je objedinjena u jednu zgradu tijekom baroka kojeg definiraju jednostavni otvori prvog i drugog kata.

7. BAROKNA PALAČA (Ul. don Krste Stošića 5)
Sagrađena je kao barokna palača u 17/18. stoljeću, a sa istočne strane pripadala joj je terasa iznad cisterne koja je sad izgrađena susjednim objektom. Nalazi se u bloku građevina uz koji se prislanja sjevernom i istočnom stranom, dok je glavno ulazno pročelje južno, prema uličici. Glavni portal u prizemlju je bogato profiliran s motivom dijamantnog vrška. Na pročelju se ističe monumentalni balkon na drugom katu s kamenom balustradom položen na pet velikih dvostrukih konzola.

8. GOTIČKA PALAČA
Gotička palača ( Kožul je samo obitelj koja ju je u novije vrijeme koristila te se u narodu  ova palača naziva Kožul a što prikladno) odlikuje se reprezentativnom sjevernom fasadom ukrašenom gotičkim monoforama, te jednom biforom. Zanimljivost su prošupljene kamene konzole između kojih se umetala drvena motka, te koje su se navodno koristile za sušenje odjeće i vješanje mokrih zastora kako bi se rashladile i osvježile prostorije.Građena je u gotičkom duhu  14. - 15.st. Jedan je od najznačajnijih spomenika profanog gotičkog graditeljstva u Šibeniku.

9. PALAČA MATTIAZZI
Veliku neorenesansnu palaču Mattiazzi podigao je šibenski poduzetnik Vicko Mattiazzi 1884. godine. Iz reprezentativnog prizemnog prolaza ulazi se u centralno stubište koje je očuvalo izvorne arhitektonske elemente u historicističkom stilu. Strop stubišta krasi slika tipična za kasni historicistički iluzionizam s nebnicom te puttima (krilatim anđelima) koji su zaigrani s leptirima i cvijećem.

10. BAROKNA PALAČA (Pekarska ulica 1)
Palača je vjerojatno bila kasnogotička i renesansna građevina, ali je u 18. stoljeću preuređena u baroknom duhu, a ostaci ranije faze su vidljivi samo u detaljima otvora na zapadnom pročelju -ulazni portal i prozor prizemlja s vidljivim gotičkim ostacima. Smještena je u bloku kao uglovnica čije južno pročelje formira jednu od glavnih pješačkih ulica. Na zapadnom pročelju ističe se glavni ulazni portal ukrašen motivom tordiranog užeta s nadvratnikom nad kojim je prekinuti zabat sastavljen od dijelova kasnogotičkog prozora.

11. PALAČA  DIVNIĆ
Iznad glavnog srednjovjekovnog trga izgrađena je palača koja je pripadala uglednoj plemićkoj obitelji Divnić. Na jugozapadnom uglu kuće je najviši kutni stup u gradu (od baze do vrha 10 metara i 90 cm!) s Divnićevim grbom na vrhu. U unutrašnjosti kuće je vrijedno renesansno dvorište. U kuću se ulazi kroz pretprostor u kojem je kamena bunarska kruna s grbom obitelji Divnić. Na južnoj fasadi se ističe renesensna trifora. Na mjestu današnje kuće nekada je bila gotička građevina od koje je sačuvana, danas zazidana, lođa s gotičkim manoforama prema jugu i zapadu.

12. PALAČA GOGALA
Palača je nastala objedinjavanjem nekoliko kuća pa je stoga stilski vrlo slojevita. Gotički stil (15. stoljeće) predstavljen je monoforama na jugoistočnom uglu kompleksa. Najveće sačuvane intervencije su iz baroka (17.-18. stoljeće) od kojih se ističu brojni prozori te veliki balkon s kamenom balustradom okrenut katedrali sv. Jakova. Sjeverni ulazni portal ima karakteristike renesansnog stila. Palača ima bogatu interijernu opremu iz 19. stoljeća od koje je najvažniji oslikani salon 2. kata s iluzionističkom arhitekturom zidova i stropa te s intarziranim podom koji datiraju u 2. polovicu 19. stoljeća.

13. PALAČA FOSCOLO
Palača Foscolo građena ju u 15.st. u stilu cvijetne gotike. Radi se o zasigurno najljepšoj gotičkoj palači u Šibeniku, a umjetničko oblikovanje pripisuje se školi Jurja Dalmatinca. Južno pročelje izuzetno je bogato ukrašeno. Prozorski otvori imaju gotičke šiljaste završetke i zanimljivo ukrašene  podprozornike. Osim toga, na fasadi se nalazi nekoliko nepoznatih grbova te krovni prozor (luminar) s reljefom Navještenja, renesansnih stilskih obilježja. Palača je dobila naziv po generalnom providuru Dalmacije Leonardu Foscolu koji je objekt  sredinom 17.st. dao na korištenje franjevcima, te je od tog vremena do danas u njoj smješten dio franjevačkog samostana sv. Lovre.

14. PALAČA ZAVOROVIĆ
Na trgu pred srednjovjekovnom crkvom sv. Duha u renesansno vrijeme bila je izgrađena palača koja je pripadala obitelji prvog hrvatskog povijesničara Dinka Zavorovića iz 16. stoljeća. Kuća je između dva svjetska rata većim dijelom srušena. U prizemlju se prepoznaje renesansni portal danas izvan funkcije. Kuća je ponovno izgrađena u istim gabaritima. Na prvom katu je novi vlasnik između dva svjetska rata izgradio pekaru.

15. BISKUPSKA PALAČA
Gotičko-renesansna građevina koja je građena od 14. do 16. stoljeća. Palača se prislanja uz južni zid katedrale i s njom je direktno povezana. U središtu palače nalazi se unutrašnje dvorište  - atrij - s bunarskom krunom,  te renesansnim arkadama sa stupovima u nivou prizemlja. Južno pročelje prema unutarnjem dvorištu je renesansno s portalom u prizemlju, te otvorenim galerijama u 1. i 2. katu, dok je na zapadnom dvorišnom pročelju gotička trifora iz 14. stoljeća, te visoki reljef svetog Mihovila iz 15. stoljeća. Glavno reprezentativno obalno pročelje palače je preuređeno u 19. stoljeću. U nivou prvog kata nalazi se biskupska dvorana s grbovima šibenskih biskupa, te vrijednim drvenim namještajem. U biskupskoj palači je arhiv šibenske biskupije.

16. KNEŽEVA PALAČA
Kneževa palača je povijesno središte civilne vlasti u gradu Šibeniku. Kneza je Šibenik imao već krajem 12. stoljeća. Unutar palače nalazimo romaničke i gotičke dijelove arhitektonske plastike. Palača je doživjela niz rekonstrukcija, a posebno je radikalno obnovljena u 17. stoljeću. Dijelovi kneževe palače su fortifikacijski objekti (kula, dijelovi gradskog zida i gradska vrata). U prizemlju kvadratne kule u srednjem vijeku je bio zatvor u kojem su kaznu odrađivali osuđeni građani.

17. PALAČA DIVNIĆ
Gotičku fazu objekta predstavlja portal (15. st.) koji izlazi na ulično stubište. Barokna faza (17.-18. st.) ostavila je nekoliko prozora na južnoj fasadi. Najznačajnija rekonstrukcija objekta dogodila se u 19. stoljeću kada je vlasnik palače bio Pietro Zuliani (oko 1855. držao je jednu od tada dvije postojeće šibenske ljekarne). Na rešetki ulaznog portala njegovi su inicijali „PZ“. Na prvom katu palače iznimno je lijepo oslikana soba za komorne koncerte. Oslici se mogu povezati s radionicom koja je oslikala šibenski teatar pa su nastali nakon 1870. godine.